Sinoć je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, zajedno sa predsjedavajućim Predsjedništva Željkom Komšić upriličio prijem u sarajevskoj Vijećnici u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
U obraćanju pred brojnim zvanicama iz društveno-političkog života Denis Bećirović je kazao:
Uvažene ekselencije, eminencije, cijenjeni gosti, dame i gospodo, dragi prijatelji, Na početku obraćanja posebnu zahvalnost iskazujem građanima Bosne i Hercegovine koji su na legalnom i međunarodnopravno priznatom referendumu odlučili da naša država bude nezavisna, suverena i jedinstvena, kao i antifašistima iz prošlog stoljeća koji su obnovili državnost i odbranili nezavisnost Bosne i Hercegovine.
Iza nas je duga i slavna prošlost naše države. Budimo ponosni na prvih 1075 godina otkako se zemlja Bosna spominje u historijskim izvorima. Nakon ovog milenijskog puta, mi ne možemo nazad.
Mi moramo samo naprijed. Ispred nas je evroatlantska i evropska budućnost Bosne i Hercegovine. Skretanje s te putanje imalo bi fatalne posljedice. Zbog toga, dosljedno i na svakom mjestu insistiram na provođenju usvojenih strateških vanjskopolitičkih ciljeva. To ne radim slučajno. Tako na najbolji način čuvamo sigurnost naših ljudi i države!
Bosna i Hercegovina je punopravna članica Ujedinjenih nacija, Vijeća Evrope, OSCE-a, te država koja se nalazi pred vratima EU-a i NATO-a. To su međunarodnopravne neosporive činjenice kojih separatisti moraju biti svjesni. Isto tako, oni moraju napokon shvatiti da entiteti nikada nisu imali i nikada neće imati međunarodni subjektivitet.
Bosna i Hercegovina je prema odredbama internacionalnog i nacionalnog prava država. Njeni konstitutivni elementi su državna teritorija, stanovništvo i suverena vlast. Oni su sadržani u terminu „država“, terminu kojim se Bosna i Hercegovina određuje u međunarodnom i nacionalnom poretku.
Oni koji su mislili da mogu, mimo svih demokratskih principa, praviti državu unutar države Bosne i Hercegovine završili su kao pravosnažno presuđeni zločinci, većina ih je i danas u zatvorima ili su žigosani napustili ovaj svijet. Tako će završiti i svi oni koji eventualno ponovo pokušaju koračati stazama presuđenih ratnih zločinaca.
Državni praznici su prilika da pokrećemo i konkretne korake u cilju jačanja državnosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Večeras je prilika da iniciram i dva konkretna prijedloga. Prvo, kao što u Tuzli postoji Kuća bosanskog jezika, predlažem da u svakoj općini ili gradu, gdje god je to moguće, otvorimo kuće bosanskog jezika.
Drugo, slijedimo pozitivan primjer iz Cazina u kojem je otvoren Muzej bosanskog kraljevstva. Predlažem da u svakoj općini ili gradu, gdje je to moguće, otvorimo muzeje posvećene bosanskoj i bosanskohercegovačkoj državi.
Učinimo sve što je u našoj moći da naša zemlja bude jača i sigurnija. Dobronamjernim ljudima poručujemo da zajedno trebamo čuvati Bosnu i Hercegovinu. Zlonamjernim koji nisu odustali od iluzornih velikodržavnih projekata poručujemo da će u nama imati neprobojni bedem. Dakle, s prijateljima prijateljski, s neprijateljima onako kako zaslužuju.
Zašto separatistički orijentiranim političarima smeta prisustvo međunarodne zajednice u našoj državi?
Zašto su protiv stranaca u Komisiji za nacionalne spomenike koje imenuje generalni direktor UNESCO-a? Zašto su protiv sudija Ustavnog suda BiH koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava? Zašto su protiv institucije Visokog predstavnika međunarodne zajednice? Zašto napadaju ambasadore zapadnih i drugih zemalja koji poštuju Bosnu i Hercegovinu?
Ništa nije slučajno. Oni koji to zagovaraju imaju opasne namjere prema Bosni i Hercegovini. Nije tačno da čelnicima bh. entiteta RS smeta prisustvo stranaca. Tačno je da oni žele jačanje utjecaja Rusije i slabljenje utjecaja Zapada i slobodnog demokratskog svijeta.
Zbog toga je predsjednik bh. entiteta RS poručio da „cijeli svijet treba Putinov humani pristup“, kako bi se „obuzdao nakaradni liberalni Zapad i EU koja je zapala u kulturnu regresiju“.
Nema dileme, čelnici bh. entiteta RS rade prema instrukcijama Moskve i njihov zajednički cilj je ukloniti evroatlantski utjecaj iz Bosne i Hercegovine, kao i blokirati sve što našu državu vodi ka funkcionalnoj i liberalnoj demokratiji.
Šta bi se dogodilo kada bi se međunarodna zajednica povukla iz Bosne i Hercegovine? Svi znamo odgovor, ponovo bi iste politike nasrnule na Bosnu i Hercegovinu i ponovo bi ugrozile mir u Bosni i Hercegovini i regiji. Zato moramo otvoreno i argumentirano raskrinkati ovu licemjernu i opasnu politiku. Argumentima moramo razbijati neistine i podvale.
Postali smo zemlja kandidat za članstvo u EU u decembru 2022. Uskoro očekujemo otvaranje pregovora s EU o punopravnom članstvu u EU. Mi smo u srcu Evrope i naše mjesto je u EU.
Mi smo i pred vratima članstva u NATO-u. To je naše državno zakonsko, strateško i političko opredjeljenje. Imamo puni konsenzus o NATO-u i on je postignut u nadležnim državnim organima. Taj konsenzus se može promijeniti samo tamo gdje je i uspostavljen i jednoglasno izglasan. Dakle, u nadležnim državnim organima, nikako u nenadležnim entitetskim organima. NATO je sigurna luka koja svim ljudima u našoj zemlji garantira mir, sigurnost i ekonomski razvoj.
Na kraju, želim posebno naglasiti da ne postoji važnije pitanje od pitanja očuvanja države Bosne i Hercegovine. Radimo u korist države i ljudi i čuvajmo državu i ljude.
Neka odanost i privrženost državi Bosni i Hercegovini budu na prvom mjestu. Sretan nam Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!
