Pripremio: Amar Buljubašić
BA Međunarodnih odnosa

Do Općih izbora u Bosni i Hercegovine je ostalo svega nekoliko dana, a za razumijevanje izbornog procesa neophodno je poznavanje i osnova izbornog sistema i političke strukture naše zemlje.

Osim osnova političkog ustrojstva Bosne i Hercegovine, u ovom tekstu ćemo nastojati pojasniti i druge elemente koji su od vitalnog značaja kako bi donijeli pravilnu odluku 2. oktobra i prvenstveno bili svjesni kakav će uticaj ona imati.

Iz tog razloga ovaj tekst za cilj ima da pojasni ključne elemente našeg sistema, poput izbornih jedinica, direktnog i indirektnog izbora predstavnika zakonodavne vlasti, izbornog praga, unutarstranačkog cenzusa ili kompenzacijskih mandata.

Na početku ćemo se dotaći osnova, odnosno, nivoa vlasti čije ćemo predstavnike birati u nedjelju.

Za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine biramo tri člana. Dva člana dolaze iz entiteta Federacije BiH, a jedan član iz entiteta Republika Srpska. Iz FBiH se biraju članovi Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka i Hrvata, dok se iz RS-a bira član Predsjedništva BiH iz reda Srba.

U ovom slučaju, Srbin iz FBiH ne može biti kandidat za Predsjedništvo, niti Bošnjak ili Hrvat iz RS-a, pa tako imamo i presude Evropskog suda za ljudska prava protiv ove prakse (Pudarić protiv Bosne i Hercegovine i Pilav protiv Bosne i Hercegovine). Državljanin BiH koji se ne deklariše kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda, ne može biti kandidat za Predsjedništvo (Sejdić-Finci presuda).

Kada je riječ o zakonodavnom organu na nivou države, zakonodavnu vlast predstavlja Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovina, jednostavnije, Parlament BiH. Državni parlament je dvodoman (bikameralan) te se sastoji od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine

Na izbornim listama 2. oktobra biramo članove Predstavničkog (Zastupničkog) doma, dok se poslanici u Domu naroda biraju indirektno, odnosno, delegiranjem kroz entitetske parlamente/skupštine (5 Bošnjaka i 5 Hrvata iz FBiH, te 5 Srba iz RS-a koje delegira NSRS).

Predstavnički dom broji 42 zastupnika, od čega 24 dolazi iz FBiH i 18 iz RS-a. Od toga, sedam mandata u FBiH je kompenzacijskih, a pet u RS-u. O tome šta su kompenzacijski mandati će govora biti nešto kasnije.

U Federaciji BiH biramo članove Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. I Parlament FBiH ima svoj Dom naroda, a čiji se članovi delegiraju kroz kantonalne skupštine nakon izbora.

Zastupnički dom Parlamenta FBiH broji 98 zastupnika koji se biraju iz 12 izbornih jedinica, od čega 25 njih stiče svoj status parlamentarca kroz kompenzacijske liste. Vrijedi spomenuti da svaki konstitutivni narod u Parlamentu FBiH mora imati minimalno po četiri zastupnika. O izbornim jedinicima ćemo također govoriti nešto kasnije.

U Republici Srpskoj biramo Predsjednika RS-a sa zamjenicima (potpredsjednicima) te poslanike u Narodnoj skupštini RS-a.

Kada je riječ o Predsjedniku RS-a i zamjenicima, oni se biraju na teritoriji cijelog entiteta. Ove funkcije će obnašati kandidati sa najvećim brojem glasova iz tri konstitutivna naroda, kandidat s najviše glasova se imenuje za Predsjednika, dok su dva kandidata iz preostala dva konstitutivna naroda njegovi zamjenici (potpredsjednici).

Narodna skupština RS-a ima 83 poslanika koji se biraju iz devet izbornih jedinica, od čega njih 20 stiče svoj mandat putem kompenzacijskih lista. Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda mora biti zastupljeno u Narodnoj skupštini.

U RS-u postoji i Vijeće naroda, koje se sastoji od osam članova iz tri konstitutivna naroda, te četiri iz reda Ostalih. Odgovarajući klub poslanika u Narodnoj skupštini bira članove Vijeća naroda. U teoriji ovo tijelo štiti vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda, međutim nema ulogu u donošenju zakona kakvu ima Dom naroda na državnom nivou ili u FBiH.

U Federaciji BiH biramo i skupštine kantona/županija. Broj delegata u skupštini ovisi od kantona, ukupno u 10 kantona imamo 289 članova skupština, a broj varira od 21 do 35 po kantonu.

Osim što učestvuju u formiranju kantonalnih vlada, kantonalne skupštine nakon izbora delegiraju i članove u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Kada je riječ o Brčko distriktu BiH, birači s mjestom prebivališta u Brčkom glasaju u FBiH ili RS-u, ovisno o entitetskom državljanstvo koje se može mijenjati.

U zaključku, svi birači će pred sobom 2. oktobra imati listu za Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom Parlamenta BiH. Oni koji glasaju u FBiH će birati i parlamentarce u FBiH te zastupnike u skupštini kantona, dok će birači iz RS-a glasati za Predsjednika RS-a i članove Narodne skupštine.

U nastavku ćemo govoriti o izbornim jedinicima. Iako nije riječ o naročito složenom elementu izbornog procesa, jako mali broj birača je upoznat s ovim konceptom, a koji je važan kako bi bolje razumjeli sam proces glasanja i dodjele mandata.

Prosto rečeno, izborna jedinica predstavlja geografski dio teritorije države Bosne i Hercegovine unutar kojeg se vrši izbor kandidata, a koji nerijetko i do određene mjere prate administrativne granice (kantona ili entiteta).

Kandidati se mogu birati za skupštinu/parlament na nivou tog teritorija – izborne jedinice, kao i za neki veći nivo vlasti gdje je izbor kandidata za taj nivo vlasti podijeljen u više takvih jedinica. Svaka izborna jedinica i za svaki nivo vlasti ima jedinstvenu trocifrenu brojčanu oznaku.

U teoriji, na nivou jedne izborne jedinice se dodjeljuje broj mandata koji je proporcionalan broju birača upisanih u birački spisak u toj jedinici, ali je praksi to nešto drugačije. Izborne jedinice bi prema Izbornom zakonu BiH trebale biti preispitane uoči svakih izbora, međutim zbog različitih političkih pitanje iste su identične kao i na prethodnim općim izborima.

Najjednostavnije je predstaviti koncept izbornih jedinica na primjeru izbora za Predsjedništvo BiH.

U ovom slučaju jedna izborna jedinica jeste entitet Federacija BiH, a druga izborna jedinica je entitet Republika Srpska. Iz FBiH se biraju dva člana Predsjedništva, Bošnjak i Hrvat, a iz RS-a se bira treći član Srbin. Građani sa prebivalištem na teritoriju Brčko distrikta ovisno o svom entitetskom državljanstvu glasaju u jednom od ova dva entiteta (izborne jedinice).

Izbor kantonalnih skupština unutar FBiH je također prilično prost kad je riječ o izbornim jedinicama, obzirom da svaki kanton čini jednu izbornu jedinicu iz koje se bira između 21 i 35 kantonalnih zastupnika

• Izborna jedinica 201 (Unsko-sanski kanton) – 25 mandata
• Izborna jedinica 202 (Posavski kanton) – 21 mandat
• Izborna jedinica 203 (Tuzlanski kanton) – 35 mandata
• Izborna jedinica 204 (Zeničko-dobojski kanton) – 35 mandata
• Izborna jedinica 205 (Bosansko-podrinjski kanton) – 25 mandata
• Izborna jedinica 206 (Srednjobosanski kanton) – 30 mandata
• Izborna jedinica 207 (Hercegovačko-neretvanski kanton) – 30 mandata
• Izborna jedinica 208 (Zapadnohercegovački kanton) – 23 mandata
• Izborna jedinica 209 (Kanton Sarajevo) – 35 mandata
• Izborna jedinica 210 (Kanton 10) – 25 mandata

Situacija se usložnjava kada je riječ o izboru za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

U tom slučaju unutar FBiH imamo pet jedinica u kojima se dodjeljuje 21 direktan mandat, te tri izborne jedinice u RS-u u kojima se dodjeljuje 9 direktnih mandata. Jedinice u FBiH imaju brojeve od 511 do 515, a u RS-u od 521 do 523.

U FBiH se izborne jedinice za Predstavnički dom PSBiH formiraju „spajanjem“ kantonalnih izbornih jedinica, pa se tako formira:

• Izborna jedinica 511 sastoji se Unsko-sanskog kantona i Kantona 10 i bira 3 zastupnika,
• Izborna jedinica 512 sastoji se od Hercegovačko-neretvanskog kantona i Zapadnohercegovačkog kantona i bira 3 zastupnika,
• Izborna jedinica 513 sastoji se od Bosansko-podrinjskog kantona i Kantona Sarajevo i bira 4 zastupnika,
• Izborna jedinica 514 sastoji se od Zeničko-dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona i bira 6 zastupnika,
• Izborna jedinica 515 sastoji se od Posavskog kantona i Tuzlanskog kantona i Brčko distrikta BiH i bira 5 zastupnika.

RS predstavlja jednu izbornu jedinicu kada se bira Predsjednik RS-a i potpredsjednici, međutim entitet je podijeljen na tri izborne jedinice u pogledu izbora kandidata za Predstavnički dom PSBiH, a iz svake od njih biraju se po 3 zastupnika.

Svaka izborna jedinica sastoji se od većeg broja općina/gradova:

• 521 – 21 općina/gradova,
• 522 – 15 općina/gradova,
• 523 – 28 općina/gradova.

Birači iz Brčko distrikt s entitetskim državljanstvom RS-a glasaju u jedinici 522.

Pored 21 direktnog mandata u FBiH, odnosno, 9 direktnih mandata u RS-u, u FBiH se dodjeljuje još 7 kompenzacijskih mandata, te se dodjeljuje još 5 kompenzacijskih mandata u RS-u. Kompenzacijski mandati će biti pojašnjeni u posljednjoj sekciji ovog teksta, a za sada je dovoljno reći da se isti dodjeljuje po posebnoj matematičkoj formuli tako što se u računicu uključuje ukupan broj glasova političkih stranaka u svim izbornim jedinicama u FBiH, odnosno, u svim izbornim jedinicama u RS-u.

Izborne jedinice za entitetske parlamentarne/skupštine su nešto malo složenije.

Za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH imamo 12 izbornih jedinica iz kojih se bira 73 zastupnika, dok za Narodnu skupštinu Republike Srpske se bira 63 kandidata iz šest izbornih jedinica.

Navedeni brojevi predstavljaju broj direktnih mandata, a za ZD PFBiH se dodjeljuju još 25 kompenzacijska mandata, odnosno, 20 kompenzacijskih mandata za NSRS.

U oba od ova dva entitetska zakonodavna organa svaki konstitutivni narod mora imati najmanje po četiri predstavnika.

Izborne jedinice za Parlament FBiH imaju oznake od 401 do 412, a pet od njih je zasnovano na administrativnim granicama kantona:

• Izborna jedinicu 401 čine gradovi/općine Unsko-sanskog kantona – 9 mandata,
• Izborna jedinicu 408 čine gradovi/općine Srednjobosanskog kantona – 9 mandata,
• Izborna jedinicu 409 čine gradovi/općine Hercegovačko-neretvanskog kantona – 8 mandata,
• Izborna jedinicu 410 čine gradovi/općine Zapadnohercegovačkog – 3 mandata,
• Izbornu jedinicu 412 čine gradovi/općine Kantona 10 – 3 mandata.

Kod formiranje preostalih sedam izbornih jedinica kantonalne granice nisu bile presudan faktor:

• Izbornu jedinicu 402 čine gradovi/općine Posavskog kantona, Brčko distrikt te nekoliko gradova/općina iz Tuzlanskog kantona (Gradačac, Doboj Istok, Gračanica) – 5 mandata
• Izbornu jedinicu 403 čini nekoliko gradova/općina Tuzlanskog kantona (Lukavac, Srebrenik, Tuzla, Čelić) – 7 mandata,
• Izbornu jedinicu 404 također čini nekoliko gradova/općina Tuzlanskog kantona (Teočak, Banovići, Živinice, Kalesija, Sapna, Kladanj) – 4 mandata,
• Izbornu jedinicu 405 čini nekoliko gradova/općina Zeničko-dobojskog kantona (Doboj-Jug, Tešanj, Maglaj, Žepče, Zavidovići, Zenica, Usora) – 8 mandata,
• Izbornu jedinicu 406 također čini nekoliko gradova/općina Zeničko-dobojskog kantona (Kakanj, Vareš, Olovo, Visoko, Breza) – 4 mandata,
• Izbornu jedinicu 407 čine gradovi/općine Bosansko-podrinjskog kantona i nekoliko općina iz Kantona Sarajevo (Hadžići, Ilidža, Novi Grad, Trnovo) – 6 mandata,
• Izbornu jedinicu 411 čini nekoliko općina iz Kantona Sarajeva (Ilijaš, Vogošća, Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo) – 7 mandata.

Za Narodnu skupštinu RS-a imamo devet izbornih jedinica, koje nose brojčane oznake od 301 do 309, a koje su formirane tako što je svaka od tri izborne jedinice za državni parlament podijeljena na tri manje:

• 301 (7 mandata), 302 (7 mandata) i 303 (12 mandata) koje u izborima za državni parlament čine izbornu jedinicu 521,
• 304 (4 mandata), 305 (6 mandata) i 306 (9 mandata) koje u izborima za državni parlament čine izbornu jedinicu 522,
• 307 (7 mandata), 308 (4 mandata) i 309 (7 mandat) koje u izborima za državni parlament čine izbornu jedinicu 523.

Birači iz Brčko distrikta koji glasaju u RS-u pravo glasa ostvaruju u izbornoj jedinici 306.

Iako možda ovi brojevi djeluju dosta konfuzno, grafički prikaz mape BiH s izbornim jedinicama poprilično olakšava njihovo razumijevanje. Za glasača je najvažnije da se do 2. oktobra upozna sa izbornom jedinicom u kojoj glasa, te brojem direktnih mandata koji se dodjeljuju unutar te jedinice za svaki od nivoa vlasti.

U nastavku ćemo govoriti o terminima koje često možemo čuti, ali mnogo birači nisu upoznati s njihovim značenjem: izborni prag, unutarstranački cenzus i kompenzacijski mandati. Razumijevanje ovih pojmova je itekako važno za upoznavanja samog izbornog procesa i izbora kandidata koji će nas predstavljati, te kako ne bi postali žrtva izbornih „tehnikalija“.

Izborni prag po svojoj zakonskoj definiciji podrazumijeva određen postotak osvojenih glasova (važećih glasačkih listića) koji mora osvojiti politički subjekt da bi stekao pravo učešća u raspodjeli mandata.

U Bosni i Hercegovini izborni prag iznosi 3% i kao što se može zaključiti iz definicije, jedan politički subjekat mora osvojiti minimalno taj postotak glasova na određenom nivou za koji se vrši raspodjela mandata, a kako bi polagao pravo na učešće u raspodjeli.

Izborni prag u Bosni i Hercegovini je manji u odnosu na neke druge izborne sisteme, te je uglavnom realan i ostvarljiv za sve političke subjekte koji ozbiljno planiraju učestvovati u izbornom procesu.

Međutim, prelazak izbornog praga za određenu stranku (koaliciju) ne predstavlja garanciju da će dobiti mandat, već isključivo pravo da učestvuje u raspodjeli mandata, a koja ovisi o broju dostupnih mandata koji se dodjeljuje, te o broju glasova drugih stranaka (koalicija). Jasno je da u izbornoj jedinici u kojoj se dodjeljuju tri mandata maksimalno tri stranke mogu dobiti isti, bez obzira ako četiri ili pet njih zadovolji izborni prag.

Unutarstranački cenzus ili prag je termin koji pod takvim nazivom nećemo naći u Izbornom zakonu, iako je po ovom principu definisana raspodjela mandata.

Da bi lakše pojasnili ovaj termin, definisat ćemo i termin preferencijski glasovi. U suštini, to su glasovi za pojedince unutar jedne liste (stranke ili kaolicije). Birač može glasati samo za jednu stranku ili koaliciju, ali može glasati za jednog ili više pojedinaca sa njene liste. Bez obzira da li birač na biračkom listu označio ili ne i naziv te stranke/koalicije, ukoliko je glasao za nekoga sa te liste, toj stranci/koaliciji se računa jedan glas. U ovom slučaju glasovi koje označeni kandidati dobijaju nazivaju se preferencijski glasovi.

Vraćamo se do unutarstranačkog cenzusa koji iznosi 20% na općim, te 10% na lokalnim izborima. U ovom slučaju, na općim izborima u Bosni i Hercegovini, prednost prilikom raspodjele mandata imaju kandidati koji su osvojili više od 20% preferencijskih glasova. Ove situacije su rijetkost, te tako tek poneki nosioc liste ili neki drugi kandidat uspije osvojiti 20% preferencijskih glasova, odnosno, to bi značilo da je taj kandidat označen na minimalno jednoj petini od važećih glasačkih listića koji pripadaju toj stranici.

Šta se dešava u tom slučaju kada je stranka (koalicija) dobila više mandata od broja kandidata koji su prešli 20% glasova? U tom slučaju se mandati dodjeljuju po redoslijedu na listi tog političkog subjekta, a ne po broju glasova, te je iz ovog razloga jako bitna pozicija na kandidatskoj listi.

Šta to znači? To bi značilo da subjekt koji je osvojio tri mandata, a na čijoj listi nijedan kandidat nije imao više od 20% preferencijskih glasova, svoje mandate raspodjeljuje na prvi tri kandidata na listi, bez obzira da li je neko ispod njih na listi imao veći broj glasova.

Konkretan primjer možemo naći na prethodnim općim izborima. Tako je recimo jedan politički subjekt na jednom nivou dobio 11 mandata, a niko sa liste nije prešao unutarstranački cenzus od 20%. U tom slučaju prvih 11 osoba s liste je dobilo mandate, pa je tako kandidat pod rednim brojem 11 dobio mandat sa manje od 2000 glasova, dok kandidat koji je bio niže pozicioniran nije dobio mandat iako je imao više od 5000 glasova

Zbog navedenog, glasanje za članove porodice, prijatelje i druge koje je bazirano isključivo na toj vezi, obično ne znači puno tom kandidatu ukoliko ne uživa visoku poziciju na kandidatskoj listi i ukoliko ne prebaci cenzus od 20%, već to donosi samo dodatni glas tom političkom subjektu i de facto pomaže samo nosioca i druge kandidate s vrha liste.

Na lokalnim izborima unutarstranački prag od 10% je dosta prihvatljiviji i ne predstavlja problem za kandidate koliko na općim izborima.

Kompenzacijski mandati po zakonskoj definiciji predstavljaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka ili koalicija prema broju dobijenih važećih glasova i služe da kompenzuju nedovoljnu proporcionalnost na nivou entiteta, a koja nastaje sabiranjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice u entitetu.

U teoriji je ovo postupak koji ide u prilog relativno manjim strankama koji im omogućuje parlamentarnost i dodjelu mandata. U praksi, u našoj zemlji, ovaj proces je popraćen elitističkim pristupom koji omogućuje visokopozicioniranim kadrovima određenih političkih subjekata da bez obzira i na nedovoljan broj glasova ili nepovjerenje birača osiguraju mandat za sebe ili podobne i lojalne članove partije.

Vratimo se ponovo na primjer izborne jedinice u kojoj se dodjeljuju samo tri mandata. Imamo primjere iz prošlosti gdje određena stranka osvoji preko 30.000 glasova, ali zbog relativno malog broja direktnih mandata koji se dodjeljuju ne dobije mandat.

U tom slučaju, kada se dodjele direktni mandati, vrši se raspodjela kompenzacijskih po Webster/Sainte-Lague metodi koju nećemo pojašnjavati obzirom da je riječ o matematičkoj operaciji.

Kompenzacijski mandati za Predstavnički dom PSBiH se dodjeljuju tako što se iz svih pet izbornih jedinica u FBiH saberu glasovi političkih subjekata, te oni koji su prešli izborni prag ulaze u obračun, po gore spomenutoj metodi za kompenzacijske metode, za dodjelu ukupno sedam kompenzacijskih mandata. U RS-u se sabiraju glasovi iz tri izborne jedinice, te se dodjeljuje pet kompenzacijskih mandata.

Ovaj proces se ponavlja i za Zastupnički dom Parlamenta FBiH i Narodnu skupštinu RS, gdje se dodjeljuje zakonom definisan broj kompenzacijskih mandata, a koji mora biti između 23% i 27% od ukupnog broja mandata.

Broj kompenzacijskih mandata za ZD PFBiH je 25, a za NSRS 20, što bi u praksi značilo da jedan politički subjekt može dobiti značajan broj dodatnih kompenzacijskih mandata.

U ovom slučaju, u praksi dolazi do izražaja kompenzacijska lista koje politički subjekti dostavljaju zajedno sa listama kandidata prije izbora.

Mandati koje je jedna stranka/koalicija osvojila „kompenzacijom“ se dodjeljuju prvim kandidatima s kompenzacijske liste do onog broja koliko je taj subjekt dobio mandata, bez obzira na broj glasova koji su ti kandidati osvojili u procesu glasanja.

Ukoliko je neko od kandidata s kompenzacijske liste osvojio direktan mandat, kompenzacijski mandat se dodjeljuje prvoj narednoj osobi na kompenzacijskoj listi. Da bi se ime neke osobe našlo na kompenzacijskoj listi, ona mora biti kandidat na izborima za taj nivo vlasti.

Visokopozicionirani članovi jedne stranke ili čak i sami predsjednici istih nerijetko upisuju sebe ili sebi odane kandidate na vrh liste, čime im skoro pa sigurno osiguravaju mandat bez obzira što nisu direktno izabrani.

ZAKLJUČAK

Opći izbori su za samo nekoliko dana i kako bi bili sigurni da će naš glas otići “u prave ruke” potrebno je da poznajemo izborni proces. Pored ispravnog načina glasanja, kao i ispravnog prebrojavanja i unosa glasova od strane biračkih odbora, da bi naš glas imao svrhu moramo biti upoznati i s gore navedenim elementima izbornog procesa.

Preporuka svim biračima jeste da se upoznaju s izbornim jedinicama u kojima glasaju i izbornim listama, te da pogledaju i rezultate s prethodnih izbora u navedenim jedinicama kako bi dobili jasniju sliku o približnom broju glasova koji je potreban za osvajanje mandata, kao i broju mandata koji se dodjeljuje. Ovi podaci su dostupni na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Svako ima svoje biračko pravo da glasa za kandidata i stranku koju želi, ali ukoliko želite da zaista vaš glas napravi razliku, neophodno je i da se upoznate sa stvarnim šansama liste ili kandidata za kojeg glasate, pozicije kandidata na listi i realnim šansama o prelasku izbornog praga, odnosno, unutrastranačkog cenzusa.