Prema podacima Eurostata, veliki broj građana Zapadnog Balkana napušta svoje države i odlazi u Evropsku uniju u potrazi za boljim životom.
Od velikog broja njih, nezaposlenost je primarni razlog odlaska građana BiH. Val emigracije prvobitno se intenzivirao uvođenjem bezviznog režima 2010. godine, a nakon toga su i drugi faktori olakšali sticanje boravišne dozvole u pojedinim članicama Evropske unije.
Ulaskom Hrvatske u Evropsku Uniju 2013. godine došlo je do odliva radne snage iz ove države u bogatije članice. Posljedično, hrvatsko tržište rada postalo je mnogo otvorenije prema radnicima iz drugih zemalja Zapadnog Balkana, a naročito iz BiH. Usljed hroničnog nedostatka radnika u ovoj zemlji, nerijetko su kvote za zapošljavanje stranaca morale biti povećane, naročito u oblasti turizma. Od početka 2021. godine kvote su potpuno ukinute čime je dodatno olakšan uvoz stranih radnika. Ovi faktori su doprinijeli da se Hrvatska nađe u vrhu liste po broju izdatih boravišnih dozvola državljanima BiH u protekloj deceniji.
S druge strane, Njemačka je u oktobru 2017. godine počela implementaciju Regulative za Zapadni Balkan kojom je omogućeno da građani ovog područja mogu otputovati na rad u Njemačku neovisno od profesionalnih kvalifikacija i bez potrebe poznavanja jezika. Nakon što je Regulativa istekla u junu 2020., ista je produžena do 2023. godine. Ovo je dovelo do snažnog porasta u broju izdatih boravšnih dozvola za 2018. i 2019. u odnosu na prosjek 2010-2019.
U periodu 2010-2019, 264 793 državljana Bosne i Hercegovine steklo je prvi put dozvolu za boravak u zemljama članicama Evropske unije. Broj prvih dozvola, međutim, ne podrazumijeva sticanje drugih dozvola kojima se boravak u nekoj članici produžava. Podaci za 2020. godinu još uvijek nisu objavljeni. Detaljniji prikaz emigracije bh. građana u EU dat je u infografiku.
